Naša lista za Europski parlament

Biljana Borzan je na prvim izborima 2013. izabrana za jednu od prvih 12 hrvatskih članova Europskog parlamenta. Na izborima 2014. ponovno je izabrana među 11 hrvatskih zastupnika.

Istakla se radom u području kvalitete i sigurnosti hrane, prava žena te javnog zdravlja i zaštite prava potrošača. Kroz svoj politički rad u parlamentu bori se za jednaku kvalitetu proizvoda u EU, smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane, subvencioniranje ugradnje dizala u višekatne zgrade te otvaranje digitalnog tržišta za sve građane EU.

The Parliament Magazine je 2018. Borzan proglasio najistaknutijom eurozastupnicom u području borbe za prava žena i ravnopravnost spolova.

Na izborima za Europski parlament u svibnju 2019. izabrana je s najvećim brojem glasova (64.736) s liste SDP-a. U lipnju 2019. izabrana je za potpredsjednicu Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu te voditeljicu SDP hrvatske delegacije u Europskom parlamentu.

Završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Studij medicine Osijek 1997. godine, kada se zaposlila u Domu zdravlja Osijek. Članica je SDP-a od 1999. godine. Bila je potpredsjednica Foruma žena Gradske organizacije Osijek, vijećnica u osječkom Gradskom vijeću i predsjednica Gradske organizacije SDP Osijek. Od 2004. – 2008. obnaša dužnost potpredsjednice Glavnog odbora SDP Hrvatske.

Bila je kandidatkinja SDP-a za gradonačelnicu na izborima 2005., 2007. te 2008. godine, a predsjednica Gradskog vijeća Grada Osijeka od rujna 2004. do kraja mandata u svibnju 2005. Bila je i zamjenica gradonačelnika Osijeka od prijevremenih izbora u Osijeku u ožujku 2008. do siječnja 2009.

Na parlamentarnim izborima 2007. izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru čija je članica do 2013. Na 11. Konvenciji SDP-a 2008. izabrana je za članicu Predsjedništva stranke. U isto tijelo reizabrana je na sljedeće tri nacionalne konvencije SDP-a, zaključno s 2016.

Predrag Matić Fred u Europski je parlament izabran 2019. godine. Član je odbora za ribarstvo, kulturu i obrazovanje te zamjenski član odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost. Kao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, aktivno radi na promicanju europskih vrijednosti, kao i poštivanja ljudskih prava i dostojanstva svakog čovjeka.

Dragovoljac je Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalid. Za svoje junaštvo i zasluge u obrani Domovine odlikovan je s devet najviših državnih odlikovanja i medalja te više pohvala i nagrada. Umirovljeni je brigadir HV-a.

Nakon rata radio je u Kabinetu načelnika Glavnog stožera OS RH i obnašao dužnosti šefa Ureda općih poslova i Glasnogovornika GS OS RH (1994.- 1998.). Bio je prvi šef Kabineta ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (1998.- 2000.), savjetnik potpredsjednice Vlade RH i ministrice hrvatskih branitelja (2004.- 2005.), vanjski član saborskog odbora za obranu (2008.- 2009.), posebni savjetnik Predsjednika RH za branitelje (2010.- 2011.) te ministar branitelja u SDP-ovoj Vladi (2011.- 2016.)

Bio je saborski zastupnik SDP-a u 8. i 9. Sazivu Hrvatskog sabora, a član je i Predsjedništva SDP-a (od 2016.)

Završio je studij na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, gdje stječe zvanje nastavnika razredne nastave.

Prof. dr. sc. Romana Jerković u Europskom parlamentu je od 1. veljače 2020. godine i članica je dvaju Odbora – punopravna članica u Odboru za industriju, istraživanja i energetiku (ITRE) te zamjenska članica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI). Članica je Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Albanije i Izaslanstva u Odboru za parlamentarnu suradnju između EU-a i Rusije. Od 2012. do 2013. bila je promatračica u Europskom parlamentu.

Liječnica je, znanstvenica i pročelnica Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu, a doktorirala na Odjelu za biomedicinska istraživanja Instituta za biologiju na Sveučilištu u Padovi.

Autorica je znanstvenih članaka iz područja biomedicine objavljenih u svjetski priznatim znanstvenim časopisima te koautorica dvije stručne knjige.

Članica je SDP-a od 1999. godine i trenutačno je članica Predsjedništva, a 2016. godine bila je i predsjednica Glavnog odbora SDP-a Hrvatske, najvišeg izvršnog tijela stranke SDP-a Hrvatske.

Saborska je zastupnica postala 2008. godine i tekao joj je 3. mandat, kada je izabrana u Europski parlament.

Bila je članica Poglavarstva grada Rijeke zadužena za zdravstvo i socijalu, a zatim i dogradonačelnica Rijeke od 2006. do 2009. godine. Bila je i predsjednica Povjerenstva za borbu protiv ovisnosti grada Rijeke, Savjeta za zdravlje Primorsko-goranske županije (od 2012.) te Upravnog vijeća Thalassotherapije Opatija (od 2013.)​

Marko Vešligaj gradonačelnik je Pregrade u tri mandata, bivši zastupnik u Hrvatskom saboru te predstavnik Hrvatske u Odboru regija Europske unije. Kao gradonačelnik Pregrade i član Odbora regija EU, posvetio se poboljšanju života mladih i ruralnom razvoju, promičući participativni proračun i održive prakse.

U svom dosadašnjem radu fokus njegove politike su bili mladi, prekogranična suradnja i regionalni razvoj te će se time nastaviti baviti i u Europskom parlamentu. To u prvom redu podrazumijeva dostupno stanovanje mladima, kroz formiranje fondova za priuštivo stanovanje, regionalni razvoj i jednake prilike u malim mjestima za obrazovanje, rad i zdravstvene usluge, u čemu važnu ulogu igra i prekogranična suradnja.

Diplomirao je ekonomiju na Sveučilištu u Zagrebu, završio poslijediplomski specijalistički studij iz  upravljanja projektima EU na Fakultetu političkih znanosti, a trenutno je na doktorskom studiju u Ljubljani.

Dalija Orešković bogatu karijeru gradila je u državnom i privatnom sektoru. Predsjednica je političke stranke Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom.

Odvjetničku karijeru započela je još 2001. godine, te je 2003. godine položila Pravosudni ispit. Izabrana je dvaput kao zastupnica u Hrvatski sabor, a obnašala je i dužnost predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa od 2013. do 2018. godine.

Kao zastupnica Europskog parlamenta planira se boriti za uspostavu efikasnog i neovisnog pravosuđa i provedbu antikorupcijskih politika.

Diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je završila  i poslijediplomski znanstveni studij iz europskog prava.

Bojan Glavašević bio je zastupnik Hrvatskog sabora u dva mandata. U oba mandata, i 2016. i 2020. godine preferencijalno je izabran. Aktivno se bavi problemima nasilja nad ženama, slobode medija, ljudskim pravima, seksualnim i reproduktivnim pravima žena, pravima LGBT osoba, zaštitom građana, europskom i vanjskom politikom.

Kao eurozastupnik planira biti prisutan i aktivan ne samo u Europskom parlamentu već i u Hrvatskoj, na primjer, sudjelovanjem u radu Odbora za europske poslove u Hrvatskom saboru budući da preko pola zakona koje Sabor donese dolazi iz Europske unije. Planira se baviti pitanjima slobode medija, koja je u Hrvatskoj ugrožena, i zaštitom hrvatskih tradicionalnih prehrambenih proizvoda budući da smatra da je politika hrane iznimno važna. Osim navedenog, borit će se u području transporta, i to zalažući se za uvođenje brze željeznice u Hrvatskoj. Bojanova vizija je da se u Hrvatskoj jednog dana od Osijeka do Zagreba putujemo vlakom manje od sat vremena, a od Splita do Zagreba manje od dva sata.

Diplomirani je lingvist i sociolog.

Sonja Kovač je magistrica međunarodnih odnosa i diplomacije. Politiku i međunarodne odnose završila je na američkom sveučilištu George Mason, kojemu je prethodio i studij međunarodnih odnosa na Sveučilištu Libertas u Zagrebu.

U SAD-u je živjela 13 godina, gdje je radila niz poslova u ozbiljnim organizacijama – od diplomatskog predstavništva do različitih međunarodnih asocijacija.

Vrativši se u rodni Osijek, prošla je sve stepenice u gradskoj upravi – od zaštite okoliša, gospodarenja otpadom do međunarodne suradnje i protokola. Od 2023. je pomoćnica ravnateljice u Ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Cijelo to vrijeme je i politički aktivna, i to kao potpredsjednica Socijaldemokratskog foruma žena Hrvatske i potpredsjednica organizacije žena Stranke europskih socijalista (PES Women). Bavi se unaprjeđenjem ravnopravnosti spolova, ukidanjem rodnog jaza u plaćama, većom uključenosti žena u procesima odlučivanja i borbom protiv rodno uvjetovanog nasilja, čime se namjerava

nastaviti baviti i u Europskom parlamentu.

Kroz rad u Europskom parlamentu, želi doprinijeti i gospodarskom napretku koji će u fokusu imati dobrobit radnika i radnica, a ne isključivo stjecanje profita.

Joško Klisović ima dugu karijeru u javnom i privatnom sektoru. Predsjednik je Gradske skupštine Grada Zagreba te član Europskog odbora regija koji ga je imenovao Izvjestiteljem za temu „Prema višerazinskom upravljanju Zelenim planom: revizija Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime“.

Svoju diplomatsku karijeru započeo je u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske gdje je obavljao brojne funkcije, od zamjenika ministrice vanjskih i europskih poslova do dužnost tajnika pregovaračke skupine za pregovore o pristupanju RH EU. Svoju je karijeru nastavio u New Yorku i Bruxellesu gdje je obnašao dužnost savjetnika u Stalnoj misiji RH pri UN-u te dužnost zamjenika veleposlanika u Misiji RH pri NATO-u. Dvaput je izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru, a bio je i imenovan za predstojnika Ureda Predsjednika Republike Hrvatske. Za vrijeme rada u privatnom sektoru, dok je obnašao dužnost glavnog tajnika Atlantic grupe bio je i predsjednik nevladine organizacije Društvo za Ujedinjene narode. Bio je i član Sveučilišnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu te dekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Sveučilišta Dag Hammarskjöld.

Kao eurozastupnik planira se baviti energetskim temama te temama ekologije i zelene tranzicije.

Završio je Pravni fakultet u Zagrebu, poslijediplomski studij iz međunarodnih odnosa, te pohađa doktorski studij na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Vedrana Mišković je sveučilišna specijalistica kriminalističkog istraživanja, licencirana agentica za nekretnine i privatna detektivka. Većinu svog radnog vijeka provela je radeći u malim poduzećima u privatnom sektoru, uglavnom izvan struke. I sama se okušala u malom poduzetništvu, a nedavno je uspješno završila prvu godinu poslovanja.

Aktivno se uključila u rad SDP-a, osobito Foruma žena u posljednjih petnaestak godina. Od prosinca 2023. godine obnaša dužnost v.d. predsjednice SDP-a Zadarske županije, a od 2021. godine je vijećnica u Županijskoj skupštini Zadarske županije.

Kao eurozastupnica, i dalje će se baviti tim temama, uz zaštitu prava i dostojanstva radnika, osobito u privatnom sektoru. U fokusu njezina rada u EU parlamentu bit će i rodna ravnopravnost.

Ranko Ostojić bio je splitski gradski vijećnik od 1990. do 1992. Kao zaposlenik Međunarodnoga crvenog križa 1996. i 1997. radio je na kninskom području, a od 1997. do 2000. kao načelnik upravnog odjela za gospodarenje resursima grada Splita. Nakon toga preuzima dužnost načelnika splitske policijske uprave, a 2001. imenovan je ravnateljem policije.

Tu dužnost obnaša do siječnja 2004. Od 2005. do početka kolovoza 2007. bio je član uprave Slobodne Dalmacije, a potom direktor investicija i izgradnje kompleksa tog splitskog dnevnika u Dugopolju.

U 6. sazivu Hrvatskog sabora bio je zastupnik SDP-a, stranke u koju se učlanio 1990. Bio je predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te član triju odbora – za zakonodavstvo, ratne veterane i međuparlamentarnu suradnju te saborskog izaslanstva u Skupštini Zapadnoeuropske unije. Na 11. Konvenciji SDP-a u svibnju 2008. izabran je za člana predsjedništva.

Bio je potpredsjednik Vlade za unutarnju politiku i ministar unutarnjih poslova u Vladi Zorana Milanovića. Kao europarlamentarac, fokusirat će se na teme koje su ga i do sada zaokupljale – sigurnost i migracije – kao i na solidarnu i jedinstvenu Europsku uniju.

Željka Šarčević Grgić načelnica je Općine Klana. Po zvanju je profesorica hrvatskoga i njemačkoga jezika te književnosti. Diplomirala je na odjelu kroatistike i germanistike Filozofskoga fakulteta u Rijeci, a nakon studija radila je četiri godine kao profesorica u Osnovnoj školi u Brodu na Kupi. Od 2006. je stalno zaposlena u Općini Klana kao stručni suradnik u Multimedijalnom centru te potom kao stručni suradnik za opće poslove.

Pri Županijskom sudu u Rijeci je 2005. godine položila ispit za sudskoga tumača te niz godina djeluje i kao stalni sudski tumač za njemački jezik, lektor i potpredsjednica Udruge sudskih tumača i prevoditelja PGŽ. Aktivno se bavi i  prevođenjem.

U okviru desetogodišnjega rada u Multimedijalnom centru uvelike je doprinijela kulturno-društvenom životu u općini Klana i radu s brojnim generacijama mladeži. Niz godina radila je kao glavna urednica Glasnika Općine Klana. Objavila je više stručnih radova te sudjelovala na znanstvenim skupovima. Bavi se proučavanjem klanjskog govora te je započela i projekt Klanjskog rječnika, a objavila je i nekoliko članaka o klanjskom govoru u stručnim časopisima.

Trenutno je na drugoj godini doktorskog studija na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Tonino Picula zastupnik je u Europskom parlamentu u drugom mandatu (2013.-2019.) Predsjednik je Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom (2014.-2019.) te Potpredsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja zadužen za otoke (2014.-2019.)

Član je Odbora za vanjske poslove (2013.-2019.), Pododbora za sigurnost i obranu i Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta. Zamjenik je člana u Odboru za regionalni razvoj te Izaslanstva u Odboru za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU-u.

Na prvim (2013.) i drugim (2014.) izborima za hrvatske zastupnike u Europski parlament izabran je s najvećim brojem preferencijalnih glasova birača.

Bio je promatrač Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu (2012.-2013.)  Biran je za zastupnika u Hrvatskome saboru na izborima 2000., 2003., 2007. i 2011. godine. U sazivima Sabora bio potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, Odbora za ratne veterane i Odbora za europske integracije.

Imenovan je za posebnog koordinatora i voditelja promatračkih misija OESS-a na parlamentarnim ili predsjedničkim izborima u Moldaviji (2010.), Kazahstanu (2011.), Rusiji (2012.), Gruziji (2012.) i Armeniji (2013.) Bio je voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Mediterana od 2012. te potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a od 2011.

Od 2004. do 2012. bio je voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a te Izvjestitelj Odbora za politička i pitanja sigurnosti PS OESS-a (2010.-2011.)

Bio je gradonačelnik grada Velike Gorice od 2005. godine. Ponovo je izabran nakon izvanrednih izbora 2006. i dužnost gradonačelnika je obnašao do 2009. Bio je do sada jedini socijaldemokratski ministar vanjskih poslova u Vladi Republike Hrvatske (2000.-2003.).

U SDP-u je od travnja do prosinca 2016. bio potpredsjednik Stranke, član Predsjedništva (2008. – 2012.) te Predsjednik Glavnog odbora SDP-a (2004.-2008.) Bio je predsjednik Gradske organizacije SDP-a Velike Gorice i vijećnik Županijske skupštine Zagrebačke županije (1997.-2000.)

Također je obnašao dužnost Tajnika za međunarodne odnose SDP-a (1993.-2000.) te Tajnika kabineta predsjednika SDP-a Ivice Račana (1992.-1993.)

Član je Matice Hrvatske i Hrvatskog sociološkog društva. Bio je sudionik Domovinskog rata, a diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.